Kaltash Wawa Sp. Ed. – skookum moskitos pi saliks moosmoos

jafri leik JOFFRE LAKE

This post uses the BC Learners’ Orthography developed by Dr. David Robertson. Read more about this writing system here.

mei 22, chhi naika k’ilapai kopa stik pi naika lolo haiyoo haiyas tloosh syutsum kopa masaika.

May two four

haiyas-sun, okok sun. nesaika mamook-neim “mei long”, “mei too for” pi wuht “viktoria dei”. “mei too for” kakwa pos wawa “haiyoo bir nesaika mukmuk okok sun.” :’) “viktoria dei” kakwa pos wawa “haiays-sun kopa haiyas taiyi kwin viktoria”. kwanisum tilikum tlatwa plei pi mukmuk lum etc okok sun.

wel okok mei too for, tloon sun naika tlatwa mitlait wik-saiyaa kopa pemberton-town, kopa iht tenas hous kanamokst naika tloochman. nawiitka kopa stik wik saiyaa kopa mountin, okok hous.

Pemburtun-town, neirn fals, hous kopa stik

iht mukmuk-hous kopa pemburtun-town, mail wan iting hous yaka neim. haiyoo mountin mtilait kopa pemburtun.

fraidei mei 19 naika pi naika tloochman mash vankoovur-town pi kooli kopa pemburtun. tenas town okok. wik-saiyaa wistlur. heilo haiyoo makook-hous pi heilo haiyoo tilikum mitlait. haiyas wam, wik-saiyaa 30 degri. kakwa, nesaika tl’ap mukmuk pi haiyak nesaika tlatwa kopa kah heilo haiays wam.

nesaika mash pemburtun pi kooli tenas saiyaa kopa iht ‘tumchuk‘ WATERFALL, tlaska mamook-neim neirn fals NAIRN FALLS.

neirn fals kopa grin stalo – iht tumwata wik-saiyaa kopa pemburtun-town

haiyas tloosh okok chuk. dleeeeeeeeeeeit ankati, 50 milium sno ankati, pos haiyoo ais mitlait kanawei-kah pi haiyoo chuk, wik-saiyaa salt-chuk okok ilahi kah neirn fals alta. pos chako-heilo okok ais pi chako-tenas-wam okok ilahi, chhi haiyoo chuk kooli. pi sumtaims kakwa chuk mamook-kakshit ston. okok chuk faldown pi haiyoo-mamook-heilo okok ston. leili pi okok ston chako-heilo. kakwa, ‘tumchuk‘ mitalit kah ankati okok ston mitlait.

chhi chako okok stalo chuk kopa mountin, kakwa haiyas kol. pos okok chuk fal-down, haiyoo chuk tlatwa-sahali pi mamook-kol nesaika. kopit nesaika nanich okok chuk pi nesaika mash neirn fals. pi nesaika kooli kopa pemburtun medos.

kah pemburtun pi pemburtun medos . nanich okok moutin yaka neim – “ipsoot mountin”. dleit chinook okok.

tl’onas 1 owr nesaika kooli pi nesaika tl’ap wik-saiyaa kopa okok tenas hous kopa stik. k‘alaahan pi lapot mitlait. wik-kata pos nesaika mamook-halak.

ankati tlaksa wawa kopa nesaika pos heilo tlaska mamook-k’ow okok k‘alaahan yaka lapot. pi haiyas skookum tlaksta mamook-k’ow okok lapot. kakwa, nesaika tlatwa rawn okok k‘alaahan. pi wik-tloosh okok nesaika ts’ikts’ik pos heilo mitlait tloosh oihut. wik-tloosh okok oihut. kakwa, wik-saiyaa chako-kakshit nesaika ts’ikts’ik!

yawa nesaika tl’ap okok hous. heilo-tlaksta kopa yawa. kopit ber, kalakala, pi haiyoo moskito mitlait. nawiitka dleit haiyoo moskito.

Lilwat Nation Rodeo

haiyas saliks moosmoos kopa lilwat neishun rodio LILWAT NATION RODEO

chako toomalo pi nesaika tiki tlatwa nanich lilwat tilikum tlaska rodio. haiyoo tilikum mitlait pi haiyoo tk’op man. haiyoo tlaska, kow boi siapootl tlaska lolo. haiyoo moosmoos, tenas moosmoos, pi kyootan kanawei kah. tlaska raid kopa okok moosmoos pi kyootan.

naika nanich haiyoo man pi tloochman trai pos mash lop kopa okok tenas moosmoos tlaska nek. heilo haiyoo tlaska mamook-k’ow okok tenas moosmoos. heilo tlaska tolo.

wuht haiyoo tilikum trai pos raid kopa saliks moosmoos yaka bak. iht-iht tlaska tolo okok moosmoos. pi haiyoo tlaska okok moosmoos tolo.

iht taim okok saliks moosmoos haiyak mash okok man yaka raid kopa yaka bak, pi yawa okok moosmoos haiyak kooli pi mamook-kakshit iht man yaka lipyi. skookum kakshit yaka lipyi. haiyak tlaska tlatwa mamook-tlahowyam kopa yaka. ambyoolans-ts’ikts’ik mitlait wik-saiyaa.

iht wuht moosmoos mash okok man kopa yaka bak, pi alta yaka tlatwa kahkah. wik-kata pos tlaska tl’ap yaka pi hal yaka tlahani kopa rodio ilahi. lili pi tlaska tl’ap yaka pi mash okok moosmoos wik-saiyaa kopa kah naika mitlait. k‘alaahan mitlait kanawei rawn yaka, pi haiyas saliks okok moosmoos. wik-saiyaa yaka mamook-kakshit naika. masaika nanich okok saliks moosmoos kopa sahali.

wuht mitlait haiyoo mukmuk. naika makook pi mukmuk lagalet pi indian ais krim – soopolali.

indian ais krim / shhoosum – skukum mikst soopolali kanamokst kopa shuga

heilo naika tloochman tiki okok indian ais krim. yaka wawa pos kakwa sop okok. naika tiki, pi nawiitka sop-olali okok. tenas kakwa sop okok. hihi. nesaika ilep haiyas tiki okok lagalet.

chako tenas snas pi nesaika mash okok rodio pi k’ilapai kopa nesaika tenas hous kopa stik.

Jafri leik

kah jafri leik. nanich okok “Cayoosh Mountain”. wuht dleit chinook okok.

chako toomalo pi nesaika tiki tlatwa nanich jafri leik. wik-saiyaa pemburtun pi mount kuri okok. kakwa, nesaika kooli kopa nesaika ts’ikts’ik. tl’onas 1.5 owr nesaika kooli pi nesaika tl’ap okok leik.

haiyoo kulakula mitlait, kanada jei tlaska neim. nanich:

iht kalakala tlaska mamook-neim “kanada jei” CANADA JAY

wuht mitlait iht tenas mous tlaska mamook-neim pika. nanich:

pika

wuht haiyoo moskito… tl’onas 2 owr pi nesaika tl’ap okok mokst sahali leik. nawitka haiyas tloosh okok leik.

jafri leik

kwanisum mitlait sno kopa yawa. nawitka dleit kol kope yawa. tl’onas 10 digri. haiyoo tilikum mitlait, tlaska haiyoo mamook-pikcha kanawei-kah. wik-lili pi nesaika mash okok leik. nesaika kooli pi k’o’ nesaika wuht tl’ap vankuvir. kopit kakwa okok peipa.

Leave a comment